петак, 24. фебруар 2012.

IZABRANI TEKSTOVI  O ...


Od kraljeva do vladika

Prve lože na srpskom tlu nastale su krajem 18. veka kada je u Beogradu delovala loža koju su činili Hadži Mustafa paša, koga su Srbi zvali "srpska majka", mitroploit Metodije, Petar Ičko i više ustaničkih vođa, kao i grčki rodoljub Riga od Fere.
Oko 1848. postojala je loža "Ali Koč" koju su činili i Turci i Srbi. Tokom burne istorije, nad šestarom, uglomerom i zidarskim viskom zaklinjale su se, kako kažu masoni, najumnije i najznačajnije srpske glave : Vuk Karadžić, Dositej Obradović, knez Mihailo Obrenović, Petar Petrović NJegoš, Stevan Sremac, Stevan Mokranjac, Jovan Dučić, vojvoda Živojin Mišić, Petar Prvi i Aleksandar Drugi Karađorđević, đorđe Vajfert, vladika Nikolaj Velimirović...
Poznavaoci prilika u srpskoj masoneriji tvrde da je najcenjenija loža "Pobratim", kojoj je pripadao i pukovnik Dragutin Dimitrijević, u narodu i istoriji poznat kao Apis.

.




субота, 31. децембар 2011.

POŠTOVANIM PRIJATELJIMA I ČITAOCIMA OVOG BLOGA U SRBIJI,AMERICI,HRVATSKOJ,AUSTRALIJI,ŠVEDSKOJ,ŠVAJCARSKOJ,ITALIJI,FRANCUSKOJ ,NOVOM ZELANDU,MAKEDONIJI, BOSNI I HERCEGOVINI, RUSIJI,CROJ GORI ,AUSTRIJI,FILIPINIMA, U MINULOJ GODINI BILO JE BLIZU 9.000 OTVARANJA, SVIMA SREĆNA NOVA 2012.GODINA.
HVALA NA DRUŽENJU I POVERENJU....
HVALA NA LEPIM RODJENDANSKIM ČESTITKAMA
vaš jovan s. mitrović

четвртак, 10. новембар 2011.

SADA SU  SVI   ZAJEDNO
PETAR KRALJ
MOMA DIMIĆ
I TOLA MANOJLOVIĆ


TOLA MANOJLOVIĆ REKORDER ZA GINISA
Dirljiva priča o životu Tole Manojlovića, kamenoresca, kovača i zemljoradnika iz Nemenikuća, više od 40 godina neprekidno je na repertoaru Ateljea 212!
Prvi put igrana 28.januara 1967.godine.

PETAR KRALJ,
JEDAN OD NAŠIH NAJVEĆIH GLUMACA, U SJAJNOJ MONODRAMI!



- Kad bi mogao da dohvatim onaj visoki plavi balon, što je kao lubenica. Joj, kad bi mogao da dohvatim onaj visoki plavi balon sa žutom uzicom što leti povrh čerge. Joj, kakav je onaj visoki plavi balon sa žutom uzicom kao sunce… – ove rečenice, kojima počinje monodrama Mome Dimića, u režiji Petra M. Teslića „Živeo život Tola Manojlović“, tada mladi glumac Petar Kralj prvi put je izgovorio 28. januara 1967. godine na Maloj sceni Ateljea 212. Danas, 44.godine posle premijere, on je sedamdesetogodišnji bard srpskog glumišta i iste te rečenice, na istoj sceni, izgovara i dalje, ali sa još većim žarom, snagom i umećem. Majstorski! Publika je sve to umela da prepozna i uzvrati na najbolji način – vernošću. Predstava „Živeo život Tola Manojlović“ apsolutni je rekorder ne samo kod nas, nego sigurno i u svetu jer se u kontinuitetu izvodi više od 40 godina. Ovu dirljivu priču o životu Tole Manojlovića, kamenoresca, kovača i zemljoradnika iz Nemenikuća, ophrvanog mnogim bolestima i tegobama, koju Petar Kralj nije igrao samo na matičnoj, nego i na brojnim domaćim i stranim scenama, do sada je videlo blizu 250.000 ljudi.



IZ BOLNICE NA PREMIJERU

Petar Kralj kaže za Glas javnosti da je junak priče Tola Manojlović bio prisutan na premijeri. Tom prilikom su se i upoznali.



- Desilo se da je Tola baš u to vreme ležao u Institutu za tuberkulozu u Beogradu, a u Atelje 212 doveo ga je, na svoju odgovornost, autor komada Moma Dimić. Tola se duhovitim stvarima smejao, a kod tužnih je plakao. Rekao je da mu svidela predstava, čak više nego knjiga.



- Naučio sam ja od Tole, svih ovih godina, dosta toga. Između ostalog, da budem strpljiv i da se mirim sa stvarima sa kojima ne mogu da se uhvatim u koštac. Da ne udaram glavom o zid, nego da konstatujem zid. Tola je sličan Sanču Pansi, ali ne do kraja. To je ta neka prava životna filozofija i pristup nečemu što ipak može da te održi, da ostaneš čitav, a da ne potrošiš uzaludno energiju. Priča o Toli večito otkriva nešto novo. Sve sam ja to izgovarao sa punom verom i sa punim ubeđenjem da ima smisla. U različitim vremenima i jeste imalo i nije imalo smisla. Međutim, na kraju se uvek ispostavi da stvari koje su pravo napisane zaista ostaju trajne – smatra Petar Kralj.












уторак, 5. јул 2011.

ZLOT Dom uspavane lepotice zatvoren MOTEL ZLOTSKE PEĆINE ZATVOREN ZA POSETIOCE PET GODINA MOTEL JE BIO I PESNIČKI DOM I ove turističke sezone motel ZLOTSKE PEĆINE zatvoren za posetioce Samo najavljeni I probranio gosti mogli su da posete najlepši prirodni dragulj,za koji kažu stručnjaci da je još uvek u velikom snu. Po dužini hodnika I lepoti stalaktita I stalagmita zlotske pećine spadaju u najlepše u Evropi. Zemljoradničkoj zadruzi u Zlotu,nije dozvoljeno da otvori Motel jer nije više vlasnik ovog objekta.Dok se imovinsko pravni odnosi ne srede,vrata su zatorena. Ovaj turistički objekat svojataju Zemljoradnička zadruga,Turistički savez opštine Bor I Srbija šume. Samo putnici namernici I zaljubljenici u speleologiju,tek posle najave mogu posetiti VERNJIKICU I LAZAREVU PEĆINU I uživati u lepoti I čarima pećina. Djačke ekskrzije,takodje moraju da imaju posebnu najavu za dolazak. A do pre nekoliko godina,ovo je bio najposećeniji turistički objekat u borskoj opštini. Pet godina je bio I Pesnički dom,književnika Srbije I Balkana. O tome svedoči I tabla sa imenima pesnika učesnika Prve svesrpske književne kolonije u Zlotu., na zidu motela. U ovom motelu po deset dana ,pored pesnika iz Srbije,ovde su boravili pesnici iz Ukrajine,Rumunije,Švedske,Engleske,Makedonije,Republike Srpske… Jon Mirt


ZLOT
Dom uspavane lepotice zatvoren
MOTEL ZLOTSKE PEĆINE ZATVOREN ZA POSETIOCE
PET GODINA  MOTEL JE  BIO I PESNIČKI DOM

I ove turističke sezone  motel ZLOTSKE PEĆINE zatvoren za posetioce
Samo  najavljeni I probranio gosti mogli su da posete  najlepši prirodni dragulj,za koji kažu stručnjaci da je još uvek u velikom  snu.
Po dužini hodnika I lepoti stalaktita I  stalagmita zlotske pećine spadaju u najlepše u Evropi.
Zemljoradničkoj  zadruzi   u Zlotu,nije dozvoljeno da otvori Motel jer  nije više vlasnik  ovog objekta.Dok se  imovinsko pravni odnosi ne srede,vrata su zatorena.
Ovaj  turistički objekat svojataju Zemljoradnička zadruga,Turistički savez opštine Bor I Srbija šume.
Samo putnici namernici I zaljubljenici u speleologiju,tek posle najave mogu posetiti VERNJIKICU I LAZAREVU PEĆINU  I uživati u lepoti I čarima  pećina.
Djačke   ekskrzije,takodje moraju da imaju posebnu najavu za dolazak.
A do pre nekoliko godina,ovo je bio najposećeniji  turistički objekat u borskoj opštini.
Pet godina je bio I  Pesnički dom,književnika  Srbije I Balkana.
O tome svedoči I tabla sa imenima pesnika učesnika Prve svesrpske književne kolonije u Zlotu., na  zidu motela.
U ovom motelu po deset dana  ,pored pesnika iz Srbije,ovde su boravili pesnici iz Ukrajine,Rumunije,Švedske,Engleske,Makedonije,Republike Srpske…

Jon Mirt

субота, 25. јун 2011.

Počela rekonstrukcija lokaliteta Lepenski Vir Bog sunca neće biti više bez krova nad glavom NOVI KROV ZA NAJSTARIJE SVEDOKE CIVILIZACIJE Drevni stanovnici iz Lepenskog Vira,uskoro će dobiti krov nad glavom.. Vlada republike Srbije je izdvojila preko 190 miliona dinara za realizaciju prve faze rekonstrukcije krova lokaliteta Lepenski Vir. U prvoj fazi predvijena je izgradnja celokupne konstrukcije koja će držati providljiv pokrivač ,kako bi se iz ptičje perspektive mogao videti,a I zaštiti ovaj arheološki lokalitet.Tu su još zanatski I gradjevinski radovi oko rekonstrukcije zgrade uz lokalitet. Providljiv krov će se uklopiti u ambijent prirode oko Dunava. Druga faza predvidja,izgradnju amfiteatra,sale za postavke skulptura,I trapezoidne kuće ,za prezentaciju budućih arheoloških nalaza. Prema planu,uz Dunav ,blizu lokaliteta, biće izgradjeno pristanište I nekoliko bungalova,kao I naučno rekreativni centar. Time će se posle 38 godina,od kada je privremeno pokriveno ovo nalazište,rešiti stambeno pitanje ovog lokaliteta,kaže dugogodišnji kustos Lepensakog Vira Vasoje Vasić iz Donjeg Milanovca. Zbog povećanog nivoa Dunava,posle izgradnje elektrane Djerdap I ,prva dislokacija I zaštita poičela je 1970 godine.Na platou u neposrednpoj blizini nalazišta,rekonstruisano je zemljište na kojem je ležao Lepenski Vir..U podove kuća ugradjene su skulpture I kamene ploče koje čine ognjišta,a po njihovim ivicama rasporedjeno je kamenje koje ima konstruktivne tragove 69 kuća,odnosno ognjišta.Još tada je postavljen privremeno drveni, proizvoljni krov,ističe Vasić. Dok svetski naučnici uveliko tragaju za uzrocima,načinu I vremenu nastanka univerzuma ,Lepenski Vir,pored Donjeg Milanovca,svojim antropomorfnim figurama ,gde dominira lik boga sunca i vidnim tragovima 69 kuća,koje čine organizovano naselje,otkrivaju tajnu Lepenskog Vira, koja je započela još iz sedmog milenijuma pre Hrista. Takvo nalazište ubraja se u evropsku i svetsku atrakciju.Jer svedoči o ljudskoj prošlosti koja se meri milenijumima. Jon MirtPočela rekonstrukcija lokaliteta Lepenski Vir Bog sunca neće biti više bez krova nad glavom NOVI KROV ZA NAJSTARIJE SVEDOKE CIVILIZACIJE Drevni stanovnici iz Lepenskog Vira,uskoro će dobiti krov nad glavom.. Vlada republike Srbije je izdvojila preko 190 miliona dinara za realizaciju prve faze rekonstrukcije krova lokaliteta Lepenski Vir. U prvoj fazi predvijena je izgradnja celokupne konstrukcije koja će držati providljiv pokrivač ,kako bi se iz ptičje perspektive mogao videti,a I zaštiti ovaj arheološki lokalitet.Tu su još zanatski I gradjevinski radovi oko rekonstrukcije zgrade uz lokalitet. Providljiv krov će se uklopiti u ambijent prirode oko Dunava. Druga faza predvidja,izgradnju amfiteatra,sale za postavke skulptura,I trapezoidne kuće ,za prezentaciju budućih arheoloških nalaza. Prema planu,uz Dunav ,blizu lokaliteta, biće izgradjeno pristanište I nekoliko bungalova,kao I naučno rekreativni centar. Time će se posle 38 godina,od kada je privremeno pokriveno ovo nalazište,rešiti stambeno pitanje ovog lokaliteta,kaže dugogodišnji kustos Lepensakog Vira Vasoje Vasić iz Donjeg Milanovca. Zbog povećanog nivoa Dunava,posle izgradnje elektrane Djerdap I ,prva dislokacija I zaštita poičela je 1970 godine.Na platou u neposrednpoj blizini nalazišta,rekonstruisano je zemljište na kojem je ležao Lepenski Vir..U podove kuća ugradjene su skulpture I kamene ploče koje čine ognjišta,a po njihovim ivicama rasporedjeno je kamenje koje ima konstruktivne tragove 69 kuća,odnosno ognjišta.Još tada je postavljen privremeno drveni, proizvoljni krov,ističe Vasić. Dok svetski naučnici uveliko tragaju za uzrocima,načinu I vremenu nastanka univerzuma ,Lepenski Vir,pored Donjeg Milanovca,svojim antropomorfnim figurama ,gde dominira lik boga sunca i vidnim tragovima 69 kuća,koje čine organizovano naselje,otkrivaju tajnu Lepenskog Vira, koja je započela još iz sedmog milenijuma pre Hrista. Takvo nalazište ubraja se u evropsku i svetsku atrakciju.Jer svedoči o ljudskoj prošlosti koja se meri milenijumima. Jon Mirt

Rekonstrukcija lokaliteta Lepenski Vir
Bog sunca neće biti više bez krova nad glavom
NOVI KROV ZA NAJSTARIJE SVEDOKE CIVILIZACIJE




JOVAN S. MITROVIĆ


Drevni stanovnici iz Lepenskog Vira,uskoro će dobiti krov nad glavom..
Vlada republike Srbije je izdvojila preko 190 miliona dinara za realizaciju prve faze rekonstrukcije krova lokaliteta Lepenski Vir.
U prvoj fazi predvijena je izgradnja celokupne konstrukcije koja će držati providljiv pokrivač ,kako bi se iz ptičje perspektive mogao videti,a I zaštiti ovaj arheološki lokalitet.Tu su još zanatski I gradjevinski radovi oko rekonstrukcije zgrade uz lokalitet. Providljiv krov će se uklopiti u ambijent prirode oko Dunava.
Druga faza predvidja,izgradnju amfiteatra,sale za postavke skulptura,I trapezoidne kuće ,za prezentaciju budućih arheoloških nalaza. Prema planu,uz Dunav ,blizu lokaliteta, biće izgradjeno pristanište I nekoliko bungalova,kao I naučno rekreativni centar.
Time će se posle 38 godina,od kada je privremeno pokriveno ovo nalazište,rešiti stambeno pitanje ovog lokaliteta,kaže dugogodišnji kustos Lepensakog Vira Vasoje Vasić iz Donjeg Milanovca.
Zbog povećanog nivoa Dunava,posle izgradnje elektrane Djerdap I ,prva dislokacija I zaštita poičela je 1970 godine.Na platou u neposrednpoj blizini nalazišta,rekonstruisano je zemljište na kojem je ležao Lepenski Vir..U podove kuća ugradjene su skulpture I kamene ploče koje čine ognjišta,a po njihovim ivicama rasporedjeno je kamenje koje ima konstruktivne tragove 69 kuća,odnosno ognjišta.Još tada je postavljen privremeno drveni, proizvoljni krov,ističe Vasić.
Dok svetski naučnici uveliko tragaju za uzrocima,načinu I vremenu nastanka univerzuma ,Lepenski Vir,pored Donjeg Milanovca,svojim antropomorfnim figurama ,gde dominira lik boga sunca i vidnim tragovima 69 kuća,koje čine organizovano naselje,otkrivaju tajnu Lepenskog Vira, koja je započela još iz sedmog milenijuma pre Hrista.
Takvo nalazište ubraja se u evropsku i svetsku atrakciju.Jer svedoči o ljudskoj prošlosti koja se meri milenijumima.


Jon Mirt

четвртак, 16. јун 2011.

Borska jama mu se posrećila


DJORDJE VAJFERT PRVI VLASNIK KONCESIJE BORSKOG RUDNIKA


Nestaju I poslednja obeležja o Djordju Vajferu




Samo dve plave table,na početku I kraju ulice, sa natpisom ULICA DJORDJA VAJFERTA jedina su obeležja koje ima ovaj, zaslužni ,nekadašnji, prvi vlasnik borskog rudnika.

I kada iduće godine,posle 105 godina,rudnik ,po drugi put ,dobije novog vlasnika,sigurno će I to nestati.Kao što je 11.avgusta 1981.godina nestalo izvozno okno VAJFERT, koje je izgradjeno 1926.godine.

To najveće skip okno u istoriji rudarstva,sasečeno je u parčiće I otišlo u staro gvožedje.

Uzaludni su bili zahtevi gradjana da se taj najveći nemi svedok prošlosti borske jame sačuva za nove generacije,ili kao turistička atrakcija grada.

Tako nestaju poslednji trajni belezi o Djordju Vajfertu u Boru..A ovo ime je pored Franje Šisteka,najzaslužnije za postojanje borskog rudnika zlata I bakara,o kome se poslednjih godina dosta priča.

Djordje Vajfert rodjen je u1850.godine u Pančevu u pivarskoj porodici.

Otac mu je bio vlasnik pivare u Pančevu I Beogradu.U Pančevu je završio nižu realku, u Budimpešti trgovačku akademiju,a u Bavarskoj pivarski odsek..

Medjutim,pivarskiim zanatom se nikada nije bavio od 1872.godine sa ocem radi na istraživanju kostolačkog ugljenokopa .Kasnije je radio na istraživanju Avale,Kostolca I Miroča.Ova istraživanja nisu bila od koristi ,izgubio je blizu 730.000 dinara,što je u to vreeme bilo dosta para.Pored gubitaka on 1897.godine počinje da istražuje rudu bakra u Boru.,I baš to istraživanjhe mu se posrećilo.Pronalaskom borske rude bakara nadoknadio je sve što je izgubio u rudarstvu.

Da bi 1903.godine otvorio Borski rudnik I bio vlasnik prve koncesije za njegovu eksploataciju narednih 5o godina.

Medjutim rudnik su otkupili Francuzi I eksploatisali do 1914.godine.U toku I I II svetskog rata,rudnik preuzoimaju Nemci,a od 1944.godine do današnjih daana, je vlasništvo radničke klase,odnosno države.

Vajfert se nije isticao samo u rudarstvu.Od 1883. do 1889.godine bio je viceguverner Narodne banke,jedan od njenih osnivača,a za guvernera je izabran 1911.godine I bio na njenom čelu do 1926.godine.Bio je I počasni predsednik Industrijske komore I predsednik poznatog novčanog zavoda BEOGRADSKA ZADRUGA.

Vajfert nije bio samo industrijalac ,banker I istraživač.,već I strasni kolekcionar..Ovo je nasledio od oca Ignjata I brata Huga.U narodnom muzeju u Beogradu, postoji zbirka od 14114 primeraka kovanog novca,od antike do savremenog doba.

Biografi Djordja Vajferta jednom rečenicom opisali su njegov život :

``On je primer.On je istoprija.On je uspeh.``Da nije bio izuzetno voljen od strane javnosti I on je sam zabeležio u svojim beleškama 1912.godine, izmedju ostalog I ovo

‘’..Tendeciozno je pisanje ‘’Samouprave ‘’ o poseti prestolonaslednika u Boru,šturo I nikakvo.Ja sam tu imao zanimljiva izlaganja,a oni me samo jednom pomenuli..’’,piše izmedju ostalog Vajfert.Posle njegove smrti 1937.godine pronadjena je I objavljena ‘’Beleška o Borskom rudniku I rudištu.’’



Jon Mirt

четвртак, 21. април 2011.

JOVAN S. MITROVIĆ

TRI MOLITVE




MOLITVA I


Gospode,molim te
daj nam da imamo sve
i da ništa nemamo.


Da dajemo sve
i sve da zadržimo
da uzmemo sve
i da ne tražimo ništa.


Gospode,molim te
daj nam da nas svi vole
i da nas ne vole...


Da ne gledaš dok uzvraćamo
da nam ruke ne diraš
dok se borimo.


Gospode,ne čudi se odavno si nas odredio
da bauljamo preko brda.
Dao si nam ruke oči i dušu
zašto daješ ono što nemaš
mi sve imamo,ne čudi de
ostavi nas samo da živimo.








MOLITVA II


Gospode,tražimo te
medju zorama i zalascima.
Dozivamo te ćutnjom.
Slutimo te medju maštanjima i izvorima.
Dodirujemo te očima i prstima.
Vidimo te razočarenjima i
poklanjamo te žmureći.


Gospode ti si strah ičežnja,
ti si u carstvutišine,
ti si svetlost na neravnom dlanu,
sve je žedno i žudno,
mirno i sito,
malaksalo i zadihano,
ti si..


Gospode,uvek istim jezikom razgovaramo.
Krvarimo previranjima.
Kostima prošlih zora šaramo nebo
inadimamo dušu.
Nevidljivom penom ućutkujemo želje,
škripom zuba završavamo nove vidike.
Gospode,uvek istim jezikom razgovaramo,
a ne znamo zašto,zašto
krvarimo?






MOLITVA III


I kada ti nova zora
napuni rane.
Pobegni sa bodljikave žice
i dodji možda ćeš imati volje,
da nam bude bolje,
Gospode!!!!!




11.5.1999.godine






iz knjige DA JE PLATON ŽIV- DNEVNIK IZ SKLONIŠTA 99

четвртак, 14. април 2011.





DA SE NE ZABORAVI


JOVAN S. MITROVIĆ






Nisam mogao da oćutim,a da ne postavim ovaj tekst!!!:

posle 13 godina;
Glas mi i sada drhti, oči su mi prepune suza,a uši zuje od jauka!!!!



U 2 sata i 6 minuta zgrada RTSa-a u Aberdarevoj ulici u Beogradu je pogodjena raketama Nato aviona,   23.4.1999.

Prekinut je program RTS-a.
Samo nama poznata profesionalna šema,proradila je posle 4 minuta.,i čulo se ;Radio Beograd emituje svoj program..Ja sam te noći dežurao,i samo oni koji su me znali mogli su pretpostaviti,da se program emituje iz našeg ,borskog studija.Širom Srbije čuli su se radio talasi Radio Beograda.Već u tri sata i 39 minuta emitovali smo stravične vesti iz Fono novosti,o pogibiji naših kolega. Javiše mi se i kolege iz Radio Leskovca,Vranja,Zaječara...Svi su na na svojim radnim mestima,i tamo je Radio Beograd Kao da i sada čujem stihove Branka Miljkovića; ,,ubi me prejaka reč,, Ali,istinu ovom prilikom nisu mogli da ubiju Nato avioni


Već u 5 sati i 29 mminuta Prvi program Radio Beograda je počeo sa emitovanjem svog programa...


Te noći dežurali su u Šrifu ; Jovan,Ljubiša,Koki,Rakić,Raša.. i sada čujem direktorove reči; ,,Ako i nas gadjaju..sklonište je tamooo!!!,,


I tek sada mogu shvatiti,pitanje kćeri Ivane;,, tata,zašto ti glas taaako drhti,a oči suze!!!!






iz knjige Zapisi iz skloništa 99-DA JE PLATON ŽIV)










I sada,posle 12.godina, nisam mogao oćutati,a da ne postavim ovaj tekst






GLAS MI I SADA DRHTI,A OČI PUNE SUZA,UŠI ZUJE OD JAUKA!!!!!










23.4.1999.godine,Bor

уторак, 1. фебруар 2011.



ZEMLJOM SRBIJOM NEMA GENERACIJE KOJA NIJE RATOVALA



Mi koji smo uzrasli posle drugog svetskog rata skoro da smo bili u zabludi da ćemo žvot provesti u miru.I Moma je imao takvo mišljenje,da bi u jednom svom tekstu rekao:


,, A naša društvena i socijalistička zajednica upravo se trudi da stvori sve idealne uslove kako bi značajni pesnici i umetnici ostvarili svoje pravo da slobodno stvaraju.,,.


Bilo je potrebno da prodje blizu 50 godina pa da i mi zapucamo i naaša umetnička dela zamirišu na barut.


Tako je već 1999.godine rat ostao zabeležen i u našem pamćenju. Mnogi su ga prikazali u svojim filmvima,slikama i knjigama..


Moma Dimić u knjizi,,Pod bombama ,, i u pesmi ,,Kojih nema,, a ja u dnevniku,,Da je Platon živ,, i u mnogim novinskim izveštajima.


.I deset godina kasnije ,ali i skoro celog života ostaće mi u pamćenju ta teško napisana i izgovorena vest:


,,Na današnji dan pre deset godina NATO je započeo bombardovanje tadašnje SR Jugoslavije.


Od 24.marta tokom 78 dana i noći vazdušnog udara,poginulo je oko 3.500 ljudi od čega 2.000 civila,dok je 12.500 ranjeno-uglavnom žena i dece. Oštećena je ili uništena infrastruktura,privredni objekti,škole,zdravstvene ustanove,medijske kuće,spomenici kulture.


Ukupna materijalna šteta procenjena je od nekoliko desetina do sto milijardi dolara.




Kao neposredni povod za napad NATo poslužio je je sukob policije sa pripadnicima terorističke,,Oslobodilačke vojske Kosoca,, u selu Račak, 15.januara 1999.godine kada je šef privremene posmatračke misije OEBS na Kosovu Vilijam Voker,pre zvanične istrage,pogibiju 45 Albanaca proglasio masakrom nedužnih civila.






Deset godina posle bombardovanja, na Kosovu se i dalje pale i uništavaju srpske crkve i manastiri,čak i oni pod zaštitom UNESKO-a.Nije omogućen povratak oko 245.000 proteranih Srba,Roma,Egipćana....






Postoji već čitavo brdo napisanih i objavljenih knjiga,kao i drugih publikacija,o surovostima besprimernog NATO bombardovanja Srbije s proleća 1999.godine.Pesnici su,sasvim prirodno,medju prvima progovorili:










KOJIH NEMA






dok 77 dana ono


zemljom srbijom


mostovi leteše ko klis


pod bombama


deca sricaše kletvu


za potonjih sto godina


pod bombama


vi se braćo iz ugarske


baš naigraste


vidim na stranicama snn


srpskih narodnih novina


krutog i sjajnog nato papira


koji mi valjda jedino uredno


stizaše u sanduče


pod bombama


bože nadjipaste li se


oko svojih starih slava i preslava


sred porte crkvenih i po binama


najsete se torti rodjendanskih


sa svećicama


8.


naigraste se šaha


s osmehom zinulih uvrh čela


prosto neka vam je sentandrejci


celog sveta iže slavni


što se ne ogledaste drukčije


ne krivim vas


jer


biće da na toj strani


vas srba više nema


živih






77-mog dana nato bombardovanja 1999.


M.Dimić ,,Razvitak,, 1999.




                                                    



                                              Moma Dimić




















                                                 
                                                                               Jovan S.Mitrović


JA OVO NE PIŠEM SAM








Ja ovo ne pišem sam.Kada se malo bolje zagleda pored mene je moj neprebolni drugar Moma. Samo stoji i gleda me,gde god mrdnem on je tu..


Čujem kako mi kaže;


,, Samoća čini čoveka starim,iskusnim i plašljivim da u svaki čas traži izlaz.Deca stare umah,stari podetinje.Ako je čovek pri tom umetnik,čitavo njegovo biće postaje kreda,more krede što kani da celim svojim obimom ostavlja tra,otiske-ne tek vrhom izoštrena pera! Ne sunčevim zrakom samo! Ima dana kada je pisanje isto tako pitko i lagano kao disanje,ukoliko se samo podrazumeva da ste zdrav.,,


9.


Kao da je ovakva njegova premisao najavljivala njegovu bolest , a meni predstavlja teško breme provere i potvrdjivanja u narednim danima ili godinama života.I sada me opterećuju te njegove napisane misli i poruke Stoje bez reči njegovi junaci,i ne znaju šta da mi kažu,jer Moma im je sve


ranije rekao. Načičkane tako,učini mi se da sede i otvaraju usta..Kao da negoduju, ili se smeju. Ali,sve mi se čini,kao da se spremaju da negde zajedno odlete.i da tako izraze svoje nezadovoljstvo,što ih je tvorac tako rano ostavio.


U isto vreme i sada kao da čujem kako nečije reči udaraju u prazninu, ali kao da ih niko ne ču
































-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------













NIKOLA TESLA UNIVERZUMM  BROJ  1.


http://www.youtube.com/watch?v=ZpA-GunmlNs&feature=player_detailpage