петак, 4. јануар 2019.

FELJTON 


  
     22.       SREDJIVANJE DNEVNIKA  III        
      СРЕЂИВАЊЕ  ДНЕВНИКА 3





Брестовац, село близу Бора, домаћин републичке смотре Сусрети села.  
БРЕСТОВАЦ СЕЛО  ЗА 21.ВЕК
Финале  18. И 19.октобра

Очекује се близу 1000 учесника из  културно уметничких друштава Србије,која су изборила право за  завршну  манифестцију.
У оквиру овогодишње  манифестације  СУСРЕТИ СЕЛА СРБИЈЕ, од неколико хиљада учесника , колико је било  ,током ове године, Брестовац  ће од 18.до 19.октобра бити домаћин 6 културно уметничких друштава са близу 1000 учесника.
У Брестовцу,селу  близу Бора,припреме за  ову велику културно уметничку манифестацију су већ почеле. Реновирају се  сеоски путеви,довршава се шеталиште поред брестовачке реке, реновира се  водоводна мрежа и канализација.И оно што је најважније,завршава се  реконструкција Дома културе и велике сале. Желимо да све госте дочекама као прави домаћини,што је и одлика народа овога краја, каже Сима Чујкановић, председник  Месне заједнице.
Инче Брестовац,  је село удаљено од Бора само четири  километра, први запис о селу датиара још из поичетка 18.века..Има  близу 4000 становника, а највећи број житеља је из Тимочке крајине, али се претпоставља да су први насељеници из Алмуша у Румунији…У  атару овог села налази се чувена Брестовачка бања, где се  сваког лета одржава манифестација ДАНИ ПРЕОБРАЖЕЊА..Село има   активно културно уметнички друштво ЂИДО, спортски клуб  БРЕСТОВАЦ. Прошлогодишњи је  победник  републичке манифестације Сусрети села,под називом “Од маја до маја” и покушаће да  ову титулу задржи јер за то има све услове.
Од Министарства за пољопривреду,водопривреду и шумарство добијено је 5,8 милиона динара,у склопу пројекта СЕЛО ЗА 21.ВЕК.Скупштина општине Бор ће за  комуналне послове издвојити  1,2 милиона динара.Очекујемо да нам помогне и Министарство културе, а добродошла је и помоћ многих донатора, додаје Чујкановић.
Јон Мирт
sledi nastavak














FELJTON 


  
     23.       SREDJIVANJE DNEVNIKA  III        
      СРЕЂИВАЊЕ  ДНЕВНИКА 3 


Борска јама му се посрећила
ЂОРЂЕ ВАЈФЕРТ ПРВИ  ВЛАСНИК КОНЦЕСИЈЕ  БОРСКОГ РУДНИКА
Нестају И последња обележја  о Ђорђу Вајферу


Само две плаве табле,на почетку И крају улице, са  натписом   УЛИЦА  ЂОРЂА ВАЈФЕРТА  једина су  обележја које има  овај, заслужни ,некадашњи, први власник  борског рудника.
И када идуће године,после 105 година,рудник  ,по други пут ,добије новог  власника,сигурно ће  И то нестати.Као што је 11.августа 1981.година нестало извозно окно ВАЈФЕРТ, које је  изграђено 1926.године.
То   највеће скип окно у историји рударства,сасечено је у парчиће  И  отишло у старо гвожеђе.
Узалудни су били захтеви грађана да се  тај највећи неми сведок прошлости борске јаме сачува за нове  генерације,или као туристичка атракција града.
Тако нестају   последњи  трајни белези о Ђорђу Вајферту у Бору..А ово име је поред  Фрање Шистека,најзаслужније за  постојање борског рудника злата И бакара,о коме се  последњих година  доста прича.
Ђорђе Вајферт рођен је у1850.године у Панчеву у пиварској породици.
Отац му је био власник пиваре у Панчеву И Београду.У Панчеву је завршио нижу реалку, у Будимпешти трговачку академију,а у Баварској пиварски одсек..
Међутим,пиварскиим занатом се никада није бавио од 1872.године са оцем ради на истраживању   костолачког угљенокопа .Касније је радио на истраживању Авале,Костолца И Мироча.Ова истраживања  нису била од користи ,изгубио је близу 730.000 динара,што је у то врееме било доста  пара.Поред  губитака он 1897.године почиње да истражује руду  бакра  у Бору.,И баш то истраживањхе му се посрећило.Проналаском  борске руде бакара надокнадио  је све што је изгубио у рударству.
Да би 1903.године отворио Борски рудник И био власник прве концесије за његову експлоатацију  наредних 5о година.
Међутим рудник су откупили Французи И експлоатисали до  1914.године.У току И  И ИИ светског рата,рудник преузоимају Немци,а од 1944.године  до данашњих даана, је  власништво радничке класе,односно  државе.
Вајферт се није истицао само у рударству.Од 1883. до 1889.године био је вицегувернер Народне банке,један од њених оснивача,а за гувернера је изабран 1911.године И био на њеном челу  до 1926.године.Био је И почасни  председник Индустријске коморе И председник  познатог новчаног завода БЕОГРАДСКА ЗАДРУГА.
Вајферт није био само индустријалац ,банкер И  истраживач.,већ И страсни колекционар..Ово је наследио од оца Игњата И брата Хуга.У народном музеју у Београду, постоји збирка од 14114 примерака кованог новца,од антике до савременог доба.
Биографи Ђорђа Вајферта  једном реченицом описали су његов живот :
``Он је пример.Он је истоприја.Он је успех.``Да није био  изузетно вољен од стране јавности И он је сам забележио у својим белешкама 1912.године, између осталог И ово
‘’..Тендециозно је писање  ‘’Самоуправе ‘’ о посети престолонаследника  у Бору,штуро И никакво.Ја сам ту имао занимљива излагања,а они ме само једном поменули..’’,пише између осталог Вајферт.После његове смрти 1937.године  пронађена је И објављена ‘’Белешка о Борском руднику И рудишту.’’
Јон Мирт 

3 коментара:

Анониман је рекао...

VAJFERT JE BIO PRVI GAZDA RUDNIKA, ,ODNOSNO VLASNIK RUDNIKA ZLATA U BORU,PA SU GA OTKUPILI DOSLI FRANC8UZI, PA SU GA UZELI NEMCI I BUGARI 1914,, DO 1918.. PA SU OPET DOSLI FRANCUZI, PA 1942.GODINE OPET NEMCI DOSLI, PA 1945.DOSLI TITOVI PARTIZANI I SVE DO...2018. GODINE TO JE BIO NAS SRPSKI RUDNIK YLATA..I BAKRA!... SADA RUDNIK BAKRA I ZLATA KUPILI KINEZI...MI SADA NISMO VLASNICI RUDNIKA ZLATA... OD OVE GODINE.... a ZNATE LI VI STA JE SVE OD TOG ZLATA IZ BORA URADJENO ZA TADASNJU JUGOSLAVIJU... I EVO PROCITAJTE STA SU LJUDI SVE ZABEELEZILI DA SE NE ZABORAVI ;ITAJTE....I PRICAJTE KAKVO JE BOGATSTVO SVE IMA BOR......................................................... Šta je sve izgradio RTB Bor dok je bio nase vlasnistvo.....
Od para RTB-a Bor,van onog dela koji se izdvajao iz ličnih dohodaka radnika,izgrađeno je sledeće:
Srbija
1. Fabrika kablova u Novom Sadu (Novkabel)
2. Fabrika kablova u Zaječaru
3. Fabrika kablova u Svetozarevu (Jagodina)
4. Valjaonica bakra u Sevojnu. Bor je godišnje Sevojnu davao oko 30.000 tona bakra, na preradu. Deo od prodatih limova išao je Boru, ali Bor je sve to mogao da proda u inostranstvo i da uzme deset puta više novca!!
5. Topionica cinka i olova u Trepči
6. Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.Na ulazu je postojala pozlaćena tabla na kojoj se navode imena firmi koje su učestvovale u njegovoj izgradnji, a na drugom mestu je RTB-Bor. Ne znam da li te table i dalje ima,ili je sklonjena posle požara?
7. Oko 70km autoputa Beograd-Niš
8. Put Paraćin-Zaječar, sa delom prema Boru
9. Deo bolnice u Zaječaru
Prugu prema Majdanpeku i Beogradu, sa jedne strane,i prema Zaječaru sa druge strane. Rudnici bakra (RBB) su sami finansirali most kod Cerova.
Deo pruge Beograd-Bar.
SEVER-Subotica (deo).
Cela infrastrukturu, sa žičarama, na Kopaoniku
Od para RTB-a Bor finasiran je deo izgradnje SARTIDA
Hidroelektrane ĐERDAP.Ovde postoji jedan podatak koji zvuči neverovatno!Da bi se izgradila hidrocentrala RTB je morao da podigne i inostrane kredite kojima je isplatio svoj deo, ali i deo koji su na sebe preuzele druge firme iz bivše SFRJ. Naravno, sve je vratio RTB, dok su se ostali izvukli."Solidarno", nema šta!
Prenosna elektro-mreža od Đerdapa, preko Bora do Niša (preko Zaječara-prvi krak, na osnovu čega je Zaječar i postao centar za distribuciju električne energije, bez ikakvog osnova; centar je trebao da bude Bor, i po pravdi i po logici) i drugi krak preko Crnog Vrha prema Požarevcu.
SAVA-Centar u Beogradu.
Hram Svetog Save u Beogradu
Ibarski rudnici-Doljevac.
Fabrika veštačkih đubriva u Prahovu.
Pristanište u Prahovu, koje se i sada koristi za dovoz koncentrata.
Zgrada ENORGOPROJEKTA u Beogradu.
FOM (Fabrika obojenih metala)-Prokuplje.
Beogradski sajam.

Анониман је рекао...

VAJFERT JE BIO VELIKI STRUCNJAK, I PRVI BANKAR SRBIJE, I BIO JE PRVI VLASNIK RUDNIKA BAKRA I ZLATA U BORU OD 1903.GODINE, PA SU ONDA DOSLI FRANCUZI OTKUPILI SU PRAVO NA EKSPLOTACIJU, PA SU OD 1914. DO 1918.GODINE U TOKU RATA DOSLI NEMCI I BUGARI, PA OPET FRANCUZI , PA OD 1941. DO 1945. NEMCI, PA OD 1945.GODINE KADA SE ZAVRSIO DRUGI SVETSKI RAT, DOSLI SU KOMUNISTI NA ;ELO SA TITOM, I ONDA JE RUDDNIK PRESO U RUKE RADNIKA I SELJAKA... SVE DO PROSLE GODINE, KADA SU GA OVE NOVE DEMOKRATE PRODALI KONEZIMA... I VEC OD 2019.GODINE BORSKI RUDNIK VISE NIJE VLASNISTVO SRBIJE I NEMA VISE ZLATO ZA SRBIJU... A STA SE SVE NIJE RADILO OD BORSKOG YLATA, SKORO DA NEMA DELOVA TADA[NJE JUGOSLAVIJE DA SE NIJE GRADILO OD ZLATA IUZ BORA.... EVO STA SE SVE RADILO... UVERITE SE SAMIO............................Šta je sve izgradio RTB Bor od 1903. do 2018.godine..... ?!!!


Od para RTB-a Bor,van onog dela koji se izdvajao iz ličnih dohodaka radnika,izgrađeno je sledeće:
Srbija
1. Fabrika kablova u Novom Sadu (Novkabel)
2. Fabrika kablova u Zaječaru
3. Fabrika kablova u Svetozarevu (Jagodina)
4. Valjaonica bakra u Sevojnu. Bor je godišnje Sevojnu davao oko 30.000 tona bakra, na preradu. Deo od prodatih limova išao je Boru, ali Bor je sve to mogao da proda u inostranstvo i da uzme deset puta više novca!!
5. Topionica cinka i olova u Trepči
6. Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.Na ulazu je postojala pozlaćena tabla na kojoj se navode imena firmi koje su učestvovale u njegovoj izgradnji, a na drugom mestu je RTB-Bor. Ne znam da li te table i dalje ima,ili je sklonjena posle požara?
7. Oko 70km autoputa Beograd-Niš
8. Put Paraćin-Zaječar, sa delom prema Boru
9. Deo bolnice u Zaječaru
Prugu prema Majdanpeku i Beogradu, sa jedne strane,i prema Zaječaru sa druge strane. Rudnici bakra (RBB) su sami finansirali most kod Cerova.
Deo pruge Beograd-Bar.
SEVER-Subotica (deo).
Cela infrastrukturu, sa žičarama, na Kopaoniku
Od para RTB-a Bor finasiran je deo izgradnje SARTIDA
Hidroelektrane ĐERDAP.Ovde postoji jedan podatak koji zvuči neverovatno!Da bi se izgradila hidrocentrala RTB je morao da podigne i inostrane kredite kojima je isplatio svoj deo, ali i deo koji su na sebe preuzele druge firme iz bivše SFRJ. Naravno, sve je vratio RTB, dok su se ostali izvukli."Solidarno", nema šta!
Prenosna elektro-mreža od Đerdapa, preko Bora do Niša (preko Zaječara-prvi krak, na osnovu čega je Zaječar i postao centar za distribuciju električne energije, bez ikakvog osnova; centar je trebao da bude Bor, i po pravdi i po logici) i drugi krak preko Crnog Vrha prema Požarevcu.
SAVA-Centar u Beogradu.
Hram Svetog Save u Beogradu
Ibarski rudnici-Doljevac.
Fabrika veštačkih đubriva u Prahovu.
Pristanište u Prahovu, koje se i sada koristi za dovoz koncentrata.
Zgrada ENORGOPROJEKTA u Beogradu.
FOM (Fabrika obojenih metala)-Prokuplje.
Beogradski sajam.

Анониман је рекао...


Pogon za proizvodnju sumporne kiseline u ZORKI-Šabac.
Čelična konstrukcija mosta GAZELA.
E sad dolazimo na period teških sankcija!1994. godine, januara meseca, "deda Avram" je uveo novi dinar koji je imao pokriće u Borskom zlatu. Da nije bilo Borskog zlata, cela Srbija bi "pasla travu" i pila Zaječarsko pivo... Novi dinar je zahvaljujući Borskom zlatu bio relativno konvertibilan. Konvertibilnost novca se nije dobila "zahvaljujući" zaječarskom pivu ili mleku, ili nameštaju iz SIMPA. Zna se šta se čuva u trezorima banaka. Uostalom, matematika je i tu jasna: ako je RTB u to vreme proizvodio bakar po ceni od samo 3.000$/toni, a proizvodio oko 8.000 tona bakra mesečno (plus zlato i ostalo), što iznosi oko 24 miliona dolara, a sa zlatom i preko 26 miliona dolara. Plate su nam bile kao i svima u Srbiji: oko 10 maraka, ili 5 dolara. Ako smo imali oko 15.000 zapošljenih, to iznosi oko 75.000$. Neka na ostale stavke ode oko 5 miliona dolara, postavlja se pitanje, gde je otišlo ostalih 21 milion dolara? Da smo bili sebični i da gledamo samo sebe, mogli su radnici da imaju plate od po 1.000$, i da glume velike bogataše kao što to rade radnici u pivarama, duvanskoj industriji, fabrikama vode...
Infrastruktura Bora i Majdanpeka.
VMA u Beogradu (deo).
Vojno odmaralište na Tari.
Nekoliko mostova srušenih u NATO bombardovanju.
1. Kompleks na Crnom Vrhu (oko 30 miliona dolara je dao RTB).
2. Slobina vila na Dubašnici, koja pripada MUP-u Srbije.
3. Pare za sport.
4. Verski objekti.
5. Verujem da se ljudima već "zavrtelo u glavi" od ovih cifara za Srbiju,ali treba da se spomene i ovo,da se ne zaboravi i radna akcija Crni Vrh 1945. godine kada je Borska omladina, golim rukama i sekirama u zimskim uslovima, sekla drva za Beogradske bolnice. Zato se najmanje jedna ulica u Beogradu zove Borska ulica. Naravno i to je bilo na dobrovoljnoj bazi i bez dinara naknade. U toj akciji učestvovala su i deca od 12-13 godina, a na sreću i danas su neki od njih živi. Film "Osvajanje slobode", Zdravka Šotre o tome govori.
Slovenija
1. ZLATARNA-Celje.
2. Rudnik VELENJE.
Hrvatska
1.Odmaralište u Orebiću.
2.Odmarilište u Vodicama
3.Odmaralište u Omišu.
4. Deo autoputa Beograd-Zagreb.
5.Železara u Sisku.. Sa parama koje smo tu uložili, mogli smo da otvorimo još
jedan rudnik u Boru!
BIH
1. Železara u Zenici. RTB Bor je učestvovao sa preko 60% kapitala.
2. Deo odmarališta u Neumu.
3. Dve fabrike u Travniku i Banja Luci (trenutno mi nepoznata imena).
4. ENERGOINVEST iz Sarajeva, sa kojima smo zajedno radili u Burmi i Iranu. Tu smo ih "šlepovali" iz političkih razloga.
5. Izgradnja žičara na Jahorini i Bjelasici kao i centra ZETRA za zimske olimpiske igre u Sarajevu 1984. godine!
Crna Gora
1. Deo kompleksa Slovenska plaža.
2. Stambeni kompleks u Baru.
3. Porodične kuće u Baru.
4. Dva hotela u Sutomoru (delimično učešće).
Makedonija
1. Izgradnja kombinata FENI. Institut je finansirao projekat i puštanje u rad, a RTB-opremu.
2. RTB Bor je otvorio rudnik bakra Leče, a neko to zove i Lece.
3. RTB Bor je izgradio hotel Orce Nikolov u Ohridu.
4. RTB Bor je delom finansirao i izgradnju rafinerije nafte u Skoplju
Inostranstvo
1. Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavničtvo u Cirihu.
2. Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavništvo u Londonu.
3. Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavništvo u Moskvi.
Ne znam kome su ta predsedništva pripala posle raspada SFRJ, ali znam da RTB-u Bor nisu sigurno! Mislim da su to sve pod svoje uzele ambasade. Ali ne znam čije...!Da napomenem još jednom:ovo sve što se navodi gore,finansirano je direktno parama iz prihoda RTB-a Bor,koje nemaju veze sa izdvajanjem para iz ličnog dohodka radnika RTB-a Bor!Ovde se još moraju naznačiti i količine plemenitih metala koje je RTB dao raznim firmama na uslugu, a koje nikada nisu vraćene! Npr. platina za Kutinu u Hrvatskoj, zlato iz Bora i Majdanpeka za Zlatarnu-Celje, platina za Pančevačku rafineriju, platina za Subotičku azotaru, itd. Te cifre su veće od nekoliko desetina miliona dolara. Čisto da se zna. Podelite sa prijateljima.